SingleLineDrafting.
Rečnik pojmova

Rečnik pojmova u projektovanju stambenih elektroinstalacija

Kratke definicije pojmova koji se javljaju u elektro crtežima stambenih zgrada, onako kako ih koristimo u isporuci.

Arhitektonska podloga (DWG)
Arhitektonska osnova u DWG-u, struktura podataka na kojoj počiva ceo elektro set. Njen kvalitet — zatvorene prostorije, slojevi razdvojeni po nameni, nazivi prostorija kao tekst — odlučuje koliko posla može da se izvede umesto da se crta ručno.
Jednopolna šema
Jednopolni crtež razvodne table: dovod, glavni prekidač i svako strujno kolo sa svojim automatom, kablom i potrošačem. U doslednom setu ne crta se posebno, nego se izvodi iz spiska strujnih kola.
Blok šema
Pregled razvoda energije kroz zgradu: stanske table napajaju spratne, spratne glavnu razvodnu tablu. Prikazuje stablo razvoda, ne pojedinačna kola.
Razvodna tabla
Orman koji nosi automatske prekidače i zaštitne uređaje diferencijalne struje za grupu kola. Stambena zgrada ima stanske table, spratne table i glavnu razvodnu tablu (GRT); veći objekti dodaju podrazvodne table.
Strujno kolo
Jedan zaštićeni vod od table do utičnica ili trošila koja opslužuje — na primer jedno kolo rasvete ili jedno kolo utičnica. Svaka tačka na planu nosi oznaku kola kome pripada.
Numeracija strujnih kola
Stalna šema označavanja kola — tabla, stan, vrsta, redni broj. Koja je konvencija izabrana manje je važno od toga da se od nje nikad ne odstupa: dosledna numeracija je ono što jednopolnu šemu čini posledicom plana.
Instalisana snaga
Zbir snaga svega priključenog na kolu, tabli ili celoj zgradi, pre primene jednovremenosti. Prebrojava se sa opreme na planu, ne procenjuje po kvadratu.
Koeficijent jednovremenosti
Faktor koji instalisanu snagu svodi na realno vršno opterećenje, jer ne radi sve odjednom. Za stambene zgrade obično dolazi iz uslova priključenja distributera.
Vršno opterećenje
Realan vrh opterećenja na koji se dimenzioniše priključak, posle primene koeficijenta jednovremenosti na instalisanu snagu. Određuje priključnu snagu i veličinu glavnog prekidača.
Pad napona
Gubitak napona duž kabla pod opterećenjem, izražen procentualno. Svako kolo se kumulativno proverava u odnosu na granicu, tako da i kraj voda ima upotrebljiv napon.
Presek kabla
Veličina provodnika u kvadratnim milimetrima, birana prema struji kola, njegovom zaštitnom uređaju i proveri pada napona. U predmeru se kablovi sabiraju po preseku, jer utičnica i svetiljka ne koriste isti kabl.
Automatski prekidač
Uređaj koji automatski isključuje kolo pri preopterećenju ili kratkom spoju. Nazivna struja i karakteristika biraju se prema nameni i struji kola, usklađeno sa kablom koji štiti.
Zaštitni uređaj diferencijalne struje (ZUDS)
Uređaj koji isključuje pri struji zemljospoja, zaštita od električnog udara. U stambenim instalacijama tipično pokriva kola utičnica i vlažnih prostorija na 30 mA.
Vertikala
Vertikalni vod koji nosi napojne kablove između spratova kroz instalacione šahtove. Trasa se rano proverava u odnosu na konstrukciju: vertikala koja naiđe na gredu je projektantski problem, a ne detalj crtanja.
Utičnica
Mesto na kome se utikač priključuje na kolo. Položaj prati predviđeni nameštaj — radnu ploču, obe strane kreveta, zid sa televizorom — a ne jednak razmak duž zida.
Naizmenični prekidač
Prekidač koji istim svetlom upravlja sa dva mesta, na oba kraja hodnika ili stepeništa. Treće mesto paljenja traži unakrsni prekidač. Raspored paljenja prati kretanje kroz stan.
Uslovi priključenja
Zahtevi koje distributer postavlja za priključenje zgrade — ugovorena snaga po mernom mestu, koeficijenti jednovremenosti, način merenja. Oni su ulaz u projekat, a ne nešto što crtanje odlučuje.
Predmer
Spisak svega što se kupuje i ugrađuje, sa opisom, jedinicom i količinom. Kad svaki simbol na crtežu nosi svoju stavku, predmer se prebrojava sa crteža umesto da se kuca, i ostaje usklađen kroz revizije.

Kako se ovi pojmovi spajaju u metod: Metod · Primer projekta